Centar za kulturu Čepin - Knjižnica
31431 Čepin, Kralja Zvonimira 96 
Telefon: 031/381307
Telefax: 031/382638 
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
WEB: www.czk-cepin.hr
 
Voditeljica knjižnice: Marija Čačić, mag.bibl.et mag.educ.philol.croat.
Ravnatelj Centra za kulturu Čepin: Željko Mamić, mag.educ.philol.croat.

Fond: (stanje 31. prosinca 2014. godine)
Knjige: 26.209 svezaka
Zvučna građa: 30
Vizualna građa: 37
Elektronička građa: 29


Korištenje knjižnice:

broj članova: 509
broj posjeta korisnika: 9.531
posudba: 23.589 knjiga

korištenje računala: 401 pristup; 10 sati tjedno

riješenih informacijskih zahtjeva: 289

Odjeli knjižnice

  • Odjel za djecu i mlade
  • Posudbeni odjel za odrasle
  • Čitaonica s referentnom zbirkom, zavičajnom zbirkom i zbirkom na stranim jezicima

Godišnja članarina - za sve dobne skupine 50,00 kn 
Pravo na besplatnu članarinu ostvaruju nositelji socijalnih iskaznica.

Radno vrijeme za korisnike: 
 
ponedjeljak, srijeda, petak od 9:00 do 15:30 sati
utorak i četvrtak od 13:00 do 19:30 sati
 
Iz povijesti knjižnice
 
Knjižničnu su djelatnost u Čepinu paralelno provodile dvije knjižnice: Knjižnica Centra za kulturu "Polet" Čepin i Hrvatska čitaonica "Matija Gubec" Čepin sve do 1995. godine kada je provedeno njihovo udruživanje, a od 1996. godine djeluje općinska narodna knjižnica pri Centru za kulturu Čepin.  Centar za kulturu "Polet" Čepin pravni je sljednik Narodnog sveučilišta Čepin osnovanog na prijedlog Narodnog odbora općine Čepin 1. veljače 1961. godine. 
 
Knjižnica Narodnog sveučilišta Čepin otvorena je 1. rujna 1961. godine sa 1.700 knjiga iz knjižnice osnovne škole u Čepinu i Čitaonice "Prosvjeta" Čepin, a imala je i čitaonicu sa sekcijom za šah i stolni tenis.

Narodno sveučilište mijenja naziv u Centar za kulturu "Polet" Čepin 1. studenoga 1979. godine, a uz rad knjižnice i čitaonice u Čepinu, organizira rad knjižnica u još 25 seoskih mjesnih zajednica tadašnje općine Osijek (Ada, Beketinci, Bijelo Brdo, Brešće-Livana, Čepinski Martinci, Čokadinci, Dalj, Dalj Planina, Erdut, Ernestinovo, Hrastin, Josipovac, Jovanovac, Koprivna, Laslovo, Palača, Paulin Dvor, Petrova Slatina, Sarvaš, Silaš, Šodolovci, Tenja , Tenjski Antunovac, Vladislavci, Vuka). 
 
Hrvatsku narodnu čitaonicu "Matija Gubec" Čepin osnovala je 28. studenoga 1895. godine skupina tadašnjih uglednika u kavani Mavre Hernutha, na osnovu prijedloga Franje Bato. Već je 2. prosinca iste godine osnovan inicijativni odbor koji je izradio Pravila "čepinske čitaonice" odobrena dekretom Kraljevske vlade broj 64.333 od 26. siječnja 1897. godine. Prvih je deset godina čitaonica radila u Hernuthovoj kavani (kasnije Centar za kooperaciju IPK Osijek-poljoprivredna zadruga). 1908. godine čitaonica seli u gostionicu Antuna Kralika, starijeg. Na glavnoj godišnjoj skupštini održanoj 26. siječnja 1908. godine zaključeno je da se čitaonica nazove "Hrvatska čitaonica mjesta Čepina". Izbijanjem Prvog svjetstskog rata 1914. godine rad čitaonice zamire punih 6 godina, sve do 27. lipnja 1920. kada je ponovo obnovljena te je 27. studenoga iste godine proslavljena 25. godišnjica osnivanja čitaonice.
 
Za vrijeme Drugog svjetskog rata ponovo zamire rad čitaonice, a nakon rata preseljena je u prostorije Vilima Biglbauera te 1946. godine dobiva novi naziv Hrvatska čitaonica "Matija Gubec". Krajem 1962. godine kuću kupuje Josip Kovačević koji daje prostorije na besplatno korištenje HNČ "Matija Gubec", a ujedno i radi kao knjižničar, sve do 1980. godine kada čitaonica seli u društvene prostorije u Ulici Ignje Batrneka 13. Poslije Domovinskog rata počelo se razmišljati o udruživanju HNČ "Matija Gubec" Čepin s Centrom za kulturu "Polet" Čepin u jedinstvenu ustanovu. 22. rujna 1994. godine Odbor HNČ "M. Gubec" donosi odluku o udruživanju, a 12. siječnja 1996. godine Centar za kulturu "Polet" Čepin preuzima knjižnu građu HNČ "M. Gubec" te je tako ugašen njezin stogodišnji samostalni rad. 
 
8. svibnja 1996. godine u sudskom je registru Trgovačkog suda u Osijeku promijenjen naziv Centra za kulturu "Polet" Čepin u Centar za kulturu Čepin, sa sjedištem u Čepinu, Kralja Zvonimira 96, gdje je i danas i u čijem je sastavu općinska narodna knjižnica. 
 
Knjižnica Centra za kulturu Čepin svojom uslugom servisira 12.901 stanovnika Općine Čepin. Unatoč stogodišnjoj tradiciji knjižničarstva u Čepinu, susreće se s brojnim poteškoćama u svakodnevnom radu, prije svega nedostatkom prostora i knjižničnih djelatnika. Unatoč brojnim poteškoćama, knjižnica uspješno obavlja svoju primarnu zadaću te svojim korisnicima omogućava zadovoljavanje informacijskih, obrazovnih, kulturnih i rekreativnih potreba, organizira različite izložbe i kulturna zbivanja u svojoj sredini, surađuje s kulturnim, obrazovnim i gospodarskim subjektima te nastoji osuvremeniti svoju djelatnost i postati mjesno obavijesno središte kao mjesto susreta suvremenih korisnika u informacijskom dobu-suvremena knjižnica i čitaonica primjerena 21. stoljeću. 
 
Korisnicima su u knjižnici na raspolaganju časopisi Drvo znanja, Jezik, Književna smotra, Dijete i društvo, Knjižničarstvo, Hrčak. Knjižnica organizira raznovrsne kulturno-animacijske aktivnosti, kako za djecu, tako i za odrasle, među kojima su književne večeri, tematske izložbe, izložbe novih naslova, predavanja, koncerti, radionice, igraonice, kazališne predstave, posjete knjižnici predškolaca, posjete kulturnim i obrazovnim ustanovama, poseban program za Mjesec hrvatske knjige, Noć knjige i Dane općine Čepin..

O katalogu:
 
Od jeseni 2008. godine knjižnica realizira prvu etapu automatizacije poslovanja, izradom on-line kataloga, istovremeno sudjelujući u stvaranju Skupnog kataloga knjižnica Osječko-baranjske županije, koristeći server Gradske i sveučilisne knjižnice u Osijeku. Katalog je moguće pretraživati na adresi: Online katalog, pri čemu treba upozoriti korisnike da je obrađen samo dio fonda, kako prinova tako i starije građe. Ukoliko o nekoj jedinici građe nema podataka u katalogu, ne znači da ju knjižnica stvarno ne posjeduje, već da, možda, još nije prošla postupak katalogizacije. U tom slučaju je potrebno ili doći u knjižnicu, ili telefonom provjeriti status određene jedinice. Nakon postupka katalogizacije fonda, slijedi druga etapa automatizacije poslovanja: prelazak na elektroničku posudbu. Transformacijom papirnate knjižnice u elektroničku, primjerenu suvremenom informacijskom okruženju i realnim potrebama stvarnih korisnika, ponudili bismo nove službe i usluge adekvatne korisničkim, sve zahtjevnijim, upitima.