Na temelju članka 16. stavka 1. podstavka 7. Odluke o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Općine Čepin („Službeni glasnik Općine Čepin“, broj 6/13. i 6/16.), članka 2. Procedure stjecanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Općine Čepin („Službeni glasnik Općine Čepin“, broj 4/16. i 6/16.) i točke 9. Odluke o raspisivanju javnog natječaja za prodaju nekretnine u vlasništvu Općine Čepin u k.o. Čepinski Martinci, k.č.br. 276 („Službeni glasnik Općine Čepin“, broj 3/18.), Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja za prodaju nekretnine u vlasništvu Općine Čepin u k.o. Čepinski Martinci, k.č.br. 276, dana 27. veljače 2018. godine, objavljuje

OBAVIJEST o mjestu i vremenu javnog otvaranja ponuda pristiglih na javni natječaj za prodaju nekretnine u vlasništvu Općine Čepin u k.o. Čepinski Martinci, k.č.br. 276

Obavještava se natjecatelj koji je podnio ponudu u postupku pisanog javnog nadmetanja na javni natječaj za prodaju nekretnine u vlasništvu Općine Čepin u k.o. Čepinski Martinci, k.č.br. 276, kako će se javno otvaranje ponude održati u prostorijama općinske vijećnice Općine Čepin, K. Zvonimira 105, Čepin, dana 28. veljače 2018. godine (srijeda) s početkom u 12,00 sati.

Tekst Obavijesti možete preuzeti ovdje.

Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije danas je pristigla Odluka o odobravanju sredstava za sufinanciranje provedbe EU projekta u iznosu od 392.144,97 kuna koja su bespovratna.

Projekt „Pretvaranje kulturnog nasljeđa „Šokaca“ u turističku atrakciju – ŠOKCI“ nastala je sufinanciranjem sredstvima Europske unije u okviru prekogranične suradnje Interreg V-A Hungary-Croatia Cooperation Programme 2014-2020. Vrijednost projekta je 947.360, 68 eura, gdje je vrijednost projekta u gradu Mohaču 452.500,00 eura, a u Općini Čepin 494.860,68 eura, od čega Europska unija sufinancira Projekt Šokci u Općini Čepin s 85% u vrijednosti 420.631,57 eura, dok ostatak sredstava od 15% Općina Čepin sama osigurava iz drugih izvora sufinanciranja. Javnim pozivom Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini za 2017. godinu, Općina Čepin je podnijela Zahtjev za dodjelu sredstava Fonda kao Jedinica lokalne samouprave koja po vrijednosti indeksa razvijenosti pripada u III. skupinu  te je na taj način ostvareno 70% bespovratnih sredstava.

Poseban naglasak na ovom projektu što je namijenjen jačanju prekogranične suradnje, šokačke kulture i poboljšanja turističke ponude rekonstrukcijom imovine centra, kulturne baštine, instalacijom nove opreme i produkcijom promotivnih materijala.

mr. sc. Lara Liović
Voditeljica projekta i PR stručnjak - projekt ŠOKCI

Općina Čepin sukladno članku 22. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 94/13, 73/17) objavljuje nacrt Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2018.-2023. godinu. Svi mještani općine pozvani su dati mišljenje, prijedloge i primjedbe o nacrtu.

Uvid u nacrt Plana gospodarenja otpadom može se izvršiti i u Upravnom odjelu za gospodarstvo i komunalno-stambenu djelatnost Općine Čepin svaki radni dan, od ponedjeljka do petka, od 10,00 do 14,00 sati. Pisana očitovanja, mišljenja, prijedlozi i primjedbe na nacrt mogu se upisati u obrazac na mjestu javnog uvida ili dostaviti u pisanom obliku na adresu Općine Čepin do 28. ožujka 2018. godine.

Obrazac sudjelovanja u savjetovanju u vezi donošenja Plana gospodarenja otpadom možete preuzeti na obrascu ispod ili u prostorijama Općine Čepin.

Obrazac (.docx)

Čepin PGO (.pdf)

Čepinsko čijalo je po osamnaesti put se pokazalo u najboljem svijetlu kao jedna od nezaobilaznih manifestacija u Općini Čepin. Potaknut kao želja za očuvanjem tradicije čijanja perja i prikazima iz zimskih druženja koja su se nekada događala na selu, Čepinsko čijalo ove godine, kao i svaki puta do sada, osvrnulo se na aktualne godišnje teme našega kraja. Ove godine tema je bila odlazak mladih za Irsku. Milka i Joza su nakratko se odvojili jer je Milka otputovala djeci u Irsku… a Joza se prisjeća dana kada je kuća bila puna druženja i smijeha, pjesme i ljudi.

Osvrnimo se na ovaj slavonski običaj - Čijanje perja, stari je slavonski običaj koji je bio dio znatno mirnijeg i polaganijeg načina života u odnosu na ovaj današnji. Bio je to postupak pripremanja sirovine kojom su se potom punili jastuci i perine. Dok su žene čijale perje, muškarcima je to bila prilika za druženje, šalu… Tako čijalo nije označavalo samo posao koji je trebalo obaviti već i simbol druženja, okupljanja žena i muškaraca u dugim zimskim noćima, gdje se uz rad i priču, te pjesmu ali i udvaranje provodilo vrijeme. Priprema za čijalo počinjala je za toplih ljetnih dana kada je valjalo očupati guske, kako bi im do zime perje ponovno naraslo, te urediti jastučnice i ponjave. U izradi i ukrašavanju tekstila za svoju obitelj vrijedne ženske ruke, umorne od teških svakodnevnih poslova, pronalazile su odmor, a nježna duša zadovoljenje za svoje stvaralačke porive. U životu slavonskog sela čijalo je nekada bilo pravi društveni događaj - prilika da se ljudi, okupljeni oko zajedničkog posla, provesele, da porazgovaraju i zapjevaju. I najvažnije, da se upoznaju, zagledaju i zadirkuju djevojke i momci. A domaćini bi se, kao i uvijek, pobrinuli za slastan zalogaj i dobru kapljicu. Perje se čijalo tijekom dugih zimskih večeri. Žene i djevojke okupljale bi se u jednoj kući te uz pjesmu i vesele razgovore čijale perje koje bi domaćica pripremila. Za meke jastuke valjalo je odvojiti perje od rožnatog dijela pera. Velik je to posao - za jedan jastuk treba kilogram i pol do dva kilograma perja. Muškarci su za to vrijeme razgovarali, dogovarali poslove, kartali se i zbijali šale sa ženama. Po završetku posla vreća s perjem istresla bi se na glavu momku koji će vjerojatno biti zet dotične kuće. Raspoloženo društvo često puta posjećivali bi i tamburaši pa se nakon obavljenog posla veselo druženje nastavljalo do kasno u noć. A povratak kući u "sitne sate" momci su znali iskoristiti za zadirkivanje djevojaka. Sakupili bi peruške i zataknuli ih u djevojačke prozore ili na kapiju, a nerijetko je razbacanog perja bilo posvuda ispred kuće pa je "mat' imala šta vidit' ujutro kad se digne". Djevojka je morala pokazati kako je marljiva i pomesti perje prije nego što "selo vidi". I na kraju, dika svake prave šokačke sobe - narediti krevet. Ispod su perine i jorgani, gore šlingane i necane ponjave i ponjavac pa jastuci od metera. Jastuci su, uz ruho, pokućstvo i dukate bili sastavni dio djevojačke otpremnine. Prema tradicijskim, nepisanim pravilima trebalo ih je biti šest. Prilikom mladenkine selidbe u novi dom ponosno su pokazivani cijelom selu - "odjeveni" u šlingane ili necane jastučnice.

...Kad bi samo mogli govoriti... tko zna kakve bi nam zgode iz djevojačkih kućara ispripovijedali!

Projekt „Pretvaranje kulturnog nasljeđa „Šokaca“ u turističku atrakciju – ŠOKCI“ nastala je sufinanciranjem sredstvima Europske unije u okviru prekogranične suradnje Interreg V-A Hungary-Croatia Cooperation Programme 2014-2020. Vrijednost projekta je 947.360, 68 eura, gdje je vrijednost projekta u gradu Mohaču 452.500,00 eura, a u Općini Čepin 494.860,68 eura, od čega Europska unija sufinancira Projekt Šokci u Općini Čepin s 85% u vrijednosti 420.631,57 eura, dok ostatak sredstava od 15% Općina Čepin sama osigurava iz drugih izvora sufinanciranja. Sredstva ovog projekta ŠOKCI namjenjena je održavanju dviju kulturnih manifestacija u Čepinu – Čepinsko čijalo i Čepinski suncokreti, te izgradnju i rekonstrukciju Centra za kulturu Čepin, te potpunu opremu zgrade poput pozornice, poda za ples, ozvučenje i rasvjeta i opremanje izložbenog prostora s narodnim nošnjama i šokačkim instrumentima. Predviđeni rok izgradnje Centra za kulturu je kasno ljeto 2018. godine, a zgrada će biti reprezentativni uzorak urbanije arhitekture u mjestu s elementima tradicionalnoga – cigla i drvo. Prostor će biti vizualno otvoren te dostupan ne samo turističkim posjetama, već otvoren mještanima i za njihove potrebe unutar kulturno-umjetničkog ili sportskog izražavanja.

Projekt je zamišljen kao poticanje turističkog i gospodarskog razvoja Općine Čepin, zbog brojne ugostiteljske ponude i smještajnih kapaciteta, te razvoja biciklističkih staza i bitnog prometnog čvorišta sjevera i juga, te brojnih manifestacija koji se održavaju u organizaciji KUD „I.K.Adamovića“ i Općine Čepin.

Prilikom otvaranja 18. Čepinskog čijala načelnik Općine Dražen Tonkovac se osvrnuo na uspjeh ovog projekta i pozicioniranja Čepinskog čijala kao prepoznatog kulturno-umjetničkog događaja kojeg je u svom radu i sufinancirala Europska unija. Predsjednik KUD „I.K.Adamović“ Antun Blažević, napomenuo je kako je ovo tzv. punoljetno čijalo koje je zaslužilo stepenicu više kao manifestacija.

Tijekom Čepinskog čijala održana je i radionica pod vodstvom Nenada Sudara, umjetničkog voditelja KUD – a „Ivan Kapistran Adamović“ Čepin, gdje su djeca najviše pokazala interesa za čijanje perja, a na samoj manifestaciji plesno je sudjelovala i Hrvatska čitaonica iz Mohača sa svojim poznatim Bušarima, dok je KUD „I.K.Adamović“ izveo u koreografiji Nenada Sudara, Duška Topića i Franje Batoreka koreografije „Ajmo cure, ajmo se okretat“, „Tri livade, nigdje lada nema“, „Čiro“, „Ajd na lijevo“, „Opa cupa“, „Al je lipo naše kolo malo“, „Repa“, Staro sito i korito“, „Dućec“, „Oj mladosti najmilije doba“, „Kiša pada, neven vene“, „Drmeš“, „Jankić je dojahal“, „Zaprešićka polka“, „Špic polka“, „Jelice kolce vodila“ i ponovo „Drmeš“.

Pogledajte i fotografije s 18. čepinskog čijala

Najljepšim pozdravima i riječima obratilo se i izaslanstvo grada Mohača, Áron Cserdi zamjenik gradonačelnika i Andrics Attila voditelj projekta, te Andrea Kakas, HUHR Joint Secreteriat – Pećuh.

Mr.sc. Lara Liović
Voditeljica projekta i PR stručnjak - projekt ŠOKCI